JAVNA VATROGASNA POSTROJBA GAREŠNICA

Garešnica danas

Područje Grada Garešnice s površinom od 226,5 km² čini južni dio Bjelovarsko-bilogorske županije ustrojene 1993. godine i predstavlja 8,5 posto njezine ukupne površine. Grad Garešnica s tim statusom od 1997. godine, smješten je u sjeveroistočnom dijelu Moslavine usječenom u obliku trokuta između istočnih obronaka Moslavačke gore. Sjevernim dijelom graniči s općinama Berek, Velika Trnovitica i Hercegovac, s kojima je do 1993. činio zajedničku općinu. Na istoku se pruža granica s općinom Končanica. Zapadna, južna i jugoistočna granica ujedno su i županijske sa Sisačko-moslavačkom i Požeško-slavonskom županijom. Glavno središte Garešnica na nadmorskoj je visini od 130 metara, 17 km sjeveroistočno od Kutine i 44 kilometra južno od županijskog središta Bjelovara. Na prostoru Grada Garešnice vladaju opći klimatski uvjeti zapadnog dijela Panonske nizine s umjereno toplom kišnom klimom bez suhog razdoblja i oborinama jednako raspoređenim tijekom cijele godine.

 

Naselja na području grada dobro su prometno povezana državnim i županijskim cestama sa susjednim općinama. Rubni položaj Garešnice u relativnoj je blizini Posavskog prometnog koridora jedan od najvažnijih prometnih pravaca Hrvatske. Oni području Grada Garešnice daju određene razvojne prednosti pred ostalim dijelovima županije.

 

Garešnički kraj je prošao kroz burna razdoblja povijesti; od turskih prodora do uspostave i razvojačenja Vojne krajine te novijih dana.

 

U Moslavini je od 1857. do 1991. godine broj stanovnika porastao za 66 posto. Garešnica je najveću prosječnu stopu rasta imala 1880. do 1890. godine (3,10 posto) zbog većeg useljavanja. Najveću negativnu stopu je zabilježila od 1953. do 1961. godine (-0,82 posto), te 1961. do 1971. godine (-1,4 posto). Stanovništvo garešničkog kraja je od 1948. godine sve do danas u fazi demografske starosti. Glavni razlozi negativnih demografskih kretanja leže u iseljavanju mlađeg, fertilnog stanovništva u atraktivnija područja i vrlo niskom prirodnom porastu.

 

Prema popisu iz 2011. godine u Gradu Garešnici u 23 naselja živi 10.472 stanovnika. Naselja su: Ciglenica, Dišnik, Duhovi, Garešnica, Garešnički Brestovac, Gornji Uljanik, Hrastovac, Kajgana, Kaniška Iva, Kapelica, Mala Bršljanica, Mali Pašijan, Malo Vukovje, Rogoža, Tomašica, Trnovitički Popovac, Uljanički Brijeg, Uljanik, Velika Bršljanica, Veliki Pašijan, Veliki Prokop, Veliko Vukovje i Zdenčac.

 

Po narodnosti najviše je Hrvata 8.872 (84,72 posto). Udio nacionalnih manjina je sljedeći: Albanci 36 (0,34 posto), Bošnjaci 21 (0,20 posto), Bugari 2 ( 0,02 posto), Crnogorci 5 (0,05 posto), Česi 147 (1, 40 posto), Mađari 70 (0,67 posto), Makedonci 11(0,11 posto), Nijemci 12 (0,11 posto), Romi 4 (0,04), Rumunji 2 (0,02), Slovaci 2 (0,02), Slovenci 7 (0,07), Srbi 1.062 (10,14 posto), Talijani 1 (0,01 posto), Turci 1 (0,01 posto), Ukrajinci 4 (0,04 posto), Židovi 2 (0,02 posto). Ostalih 6 (0,06), nije se izjasnilo 134 (1,28 posto), nepoznato 18 (0,17 posto).

 

Po vjeri su: katolici 8.679 (82,88 posto), pravoslavni 1.104 (10,54 posto), protestanti 28 (0,27 posto),ostali kršćani 47 (0,45 posto), muslimani 38 (0,36 posto), istočne religije 1 (0,01), agnostici i skeptici 46 (0,44 posto), nisu vjernici i ateisti 290 (2,77 posto), ne izjašnjavaju se 205 (1,96 posto), nepoznato 34 (0,32 posto).

Garešnica kroz povijest

Davna prošlost područja grada Garešnice čita se s nekoliko vrlo značajnih prapovijesnih lokaliteta s arheološkim materijalom tipičnim za doba te kulture sa šireg područja Hrvatske. Ti podaci upućuju na dug život kraja i prije imena Garešnica.

 

Na ime Garešnica, upućuje legenda iz 12. stoljeća. Za velikih tatarskih i mongolskih navala stanovnici su se čuvali paleći vatre uz straže na povišenim mjestima. One bi ostavile gar. Tako govori legenda, no činjenice su nešto drukčije. Posjedi koji se spominju, a vezani uz današnje područje Garešnice su: Lokawecz, Kapelica, Garignica (Trnovitički Popovac), Berivoj – Sveti Ivan Jalševac (Kajgana), Dišnik, Duhovi i Uljanik, Crna Reka (Hercegovac), Komarje (Velika Trnovitica ).

 

Svi ovi krajevi su osobito stradali za vrijeme turske okupacije, stanovništvo koje je gotovo tisuću godina živjelo tu nestalo je gotovo u cijelosti, a useljavalo je novo.

 

Priče iz doba Vojne krajine iz Garešnice govore o kućama koje su imale oblik čardaka, što je ostatak načina građenja u vrijeme turskih opasnosti. U nekadašnjoj su Garešnici bili drvoredi oraha.

 

Ukidanjem feudalnih odnosa, stvorena je nova upravna organizacija kraljevine Hrvatske i Slavonije.1861. je ustrojena je Križevačka, a 1874. Bjelovarska županija. Bjelovarska se županija dijelila na dvije podžupanije: Bjelovar i Križ. Bjelovar je imao 14 političkih općina, a Križ 11. Među tih 11 se ubrajala i Garešnica.

 

Na prijelazu 19. u 20.stoljeće Garešnica je bila mjesto obrtnika i trgovaca. Prvu čitaonicu u Garešnici osniva 1887. Povjerenstvo Matice hrvatske. Vatrogasno društvo u Garešnici je osnovano 1893. godine. Tim je detaljima Garešnica poprimila fizionomiju gradske sredine.

 

U okolnostima I. svjetskog rata u Garešnici zamire civilni život. Brojčano garešničke obitelji jačaju od 1920. godine.

 

Županije su ukinute 1924. godine, a Hrvatska je podijeljena na oblasti. Garešnica je pripala Osječkoj oblasti.

 

Poljoprivreda i obrtništvo imali su veliki značaj. Prodorom kapitala u Hrvatsku u Garešnici se javljaju privatna poduzeća. Za potrebe obrtnika 1926. godine se osnovana je Šegrtska škola. Osnovan je Crveni križ, a pri Vatrogasnom društvu se formira Limena glazba.

 

Koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća komunistički režim u državama srednje i istočne Europe se raspada. Sva ta događanja se odražavaju i na Garešnicu. Već od 1989. godine osjeća se življe političko zbivanje u Garešnici.

 

Godine 1990. konstituirana je prva višestranačjem izabrana Skupština općine Garešnica. Nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Hrvatskoj i konstituiranja njezina Sabora, zacrtava se novo razdoblje u razvoju Garešnice. Stvaraju se županije. Među 20 ustrojenih županija i Grada Zagreba, ustrojena je i Bjelovarsko-bilogorska županija. U njoj je Garešnica od 1993. godine općina, a od 17. siječnja 1997. godine ima status grada koji obuhvaća 23 naselja.

Izvor: www.garesnica.hr

S9 Gloria vozila_jvp_garesnica_628 jvp_garesnica_vjezba_208 img_9258
VATROGASCI
DSC00758 mala
CENTAR 112
112-sos manji
Arhiva